Operacija nosa kod apneje

Prohodnim dišnim putevima do mirnog i kvalitetnog sna

Operacija nosa kod apneje - prohodnim dišnim putevima do mirnog i kvalitetnog sna

Zbog simptoma koji se mogu lako zamijeniti s ostalim zdravstvenim tegobama, dijagnoza apneje ne događa se sve dok ona ozbiljno ne počne remetiti vaše svakodnevne aktivnosti.

Apneja u snu pojava je koju karakteriziraju kratkotrajni prekidi u disanju prilikom spavanja te loša kvaliteta sna.

Zbog simptoma koji se mogu lako zamijeniti s ostalim zdravstvenim tegobama, dijagnoza apneje ne događa se sve dok ona ozbiljno ne počne remetiti vaše svakodnevne aktivnosti.

Poremećaji disanja pri spavanju mogu nastati kao posljedica sužavanja dišnih puteva, od kojih se posebno izdvajaju dišni putevi nosne šupljine.

Polipi u nosu, hipertrofija nosne školjke ili devijacija nosnog septuma samo su neki od uzročnika apneje, a operacijama nosa možete uspješno tretirati ovu pojavu te si osigurati miran i kvalitetan san.

Kako nastaje apneja?

Do apneje u snu dolazi onda kada zrak više ne može normalno prolaziti dišnim putevima. Sužavanje, ili potpuna blokada prolaza, javlja se prilikom opuštanja mišića ždrijela, jezika ili mekog nepca.

Apneja u snu često se ne kategorizira u tegobe opasnima po život, ali njeno zanemarivanje može povećati rizik za razvoj srčanog udara ili moždanog udara.

Ovisno o pogođenom području, dijelimo dvije vrste apneje:

Opstruktivna apneja

Opstruktivna apneja pojavljuje se kada dolazi do sužavanja gornjih dišnih puteva zbog opuštenih mišića jezika, ždrijela ili mekog nepca. Sužavanje dišnih puteva može prouzročiti otežano disanje, hrkanje te epizode gušenja u snu.

Centralna apneja

Centralna apneja nastaje kada vegetativni živčani sustav ne obavlja pravilno svoju funkciju.

Ovaj dio živčanog sustava dužan je za pojave u organizmu nad kojima nemamo kontrolu (disanje, rad srca, gutanje…), a u slučaju centralne apneje dolazi do potpunog prekida disanja.

Kako prepoznati apneju?

Apneju u snu možete primijetiti pojavom simptoma kao što su hrkanje, jutarnja glavobolja, kronični umor te loša koncentracija.

Iako se kratkotrajni prekidi u snu, ili hrkanje, ne smatraju toliko ozbiljnim poremećajima, iza njih se krije ozbiljnija dijagnoza. Naime, kada osoba nakratko prekine disati zbog blokiranih dišnih puteva, mozak vrlo brzo šalje živčane impulse koji se ponašaju kao upozorenje.

Različite stimulacije, poput promjene položaja ili zatezanja mišića, koriste se kako bi se poboljšala prohodnost dišnih puteva tokom spavanja.

Zbog takvog djelovanja dolazi do iscrpljenosti onda kada se probudite; umjesto da se vaš mozak odmara i obnavlja za sljedeći dan, on mora ''intervenirati'' kako bi vam dišni putevi ponovo bili prohodni.

Ovakve učestale intervencije mogu rezultirati poremećenim ritmom spavanja, buđenjima po noći te ostalim problemima kao što je kronični umor i manjak koncentracije.

Kojim se metodama dijagnosticira apneja?

U Poliklinici Lohuis Filipović provodimo razne pretrage putem kojih možemo dijagnosticirati apneju u snu:

Operacije nosa za tretiranje apneje

Nepravilnostima u razvoju hrskavičnog i koštanog tkiva može doći do zadebljanja određenih segmenata nosne šupljine. Tako će, primjerice, asimetričnost nosne pregrade rezultirati razvojem povećanih nosnih školjki s one strane gdje se pregrada udaljila od središta nosa.

Osim povećanih nosnih školjki, poteškoće u disanju također mogu prouzročiti polipi u nosu. Brojne bakterijske i virusne infekcije, ali i alergije mogu potencirati razvoj nosnih polipa.

Ako apneju uzrokuju poremećaji nosne šupljine, operacijski zahvati poput operacije nosne školjke, sinusa ili odstranjenja polipa, su u većini slučajeva optimalno rješenje za vas.

Kako se pripremiti za operaciju?

Prije provođenja operacije apneje potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere predostrožnosti kako bi izbjegli moguće komplikacije te ubrzali oporavak.

Osim provođenja potrebnih pregleda (poligrafija, polisomnografija, endoskopija u snu, CT i MR snimke), potrebno je obaviti sljedeće pretrage:

  • Laboratorijski nalazi krvi
  • EKG snimka
  • Spirometrija
  • Test na alergije

Navedene pretrage služe nam kako bismo imali na uvid vaše vitalne funkcije prilikom operacije. Promatranjem parametara, anesteziolog upozorava na bilo kakve zabilježene abnormalnosti (promjene u radu srce, ritmu disanja, razina kisika u krvi…).

Prije operacije ispunjavate suglasnost čijim potpisom dokazujete da ste se upoznali s procedurom operacije, ali i mogućih nuspojava.

Ako ste na prijašnjim operacijama doživjeli alergijsku reakciju na anesteziju, obavezno nas o tome obavijestite kako bismo prilagodili zahvat i proveli operaciju sa što manje komplikacija.

Osobe koje imaju poremećaje u zgrušavanju krvi nas također trebaju obavijestiti kako bismo pronašli adekvatno rješenje te pristupili operaciji drugačijim procedurama.

Nekoliko dana prije operacije izbjegavajte konzumaciju tableta koje razrjeđuju krv (Aspirin ili Andol). Konzumacijom takvih tableta riskirate mogućnost krvarenja i duljeg perioda oporavka.

Zbog korištenja opće anestezije na operaciju nam dolazite praznog želuca; opća anestezije može rezultirati mučninom i potrebom za povraćanjem, stoga je dolazak natašte prije operacije preporučljiv.

Na operaciju dođite u pratnji. Djelovanje opće anestezije prisutno je i nekoliko sati nakon provođenja zahvata, a zbog ošamućenosti i slabosti bolje je da vas netko drugi odvede doma na oporavak.

Kako izgledaju operacije nosa?

Dolaskom u polikliniku upućeni ste prema operacijskoj sali. Nakon što se udobno smjestite, anesteziolog vam primjenjuje opću anesteziju nakon koje ćete utonuti u san. Zbog djelovanja opće anestezije nećete osjećati nikakvu bol, a operacije se nećete ni sjećati.

Operaciju vrše kirurg za glavu i vrat te specijalist za otorinolaringologiju, a pošto se sljedeći zahvati vrše na području nosa, procedure i primijenjene tehnike su relativno slične:

  • Laserska operacija sinusa

Laserska operacija obavlja se kada proživljavate otežano disanje uzrokovano slabom prohodnošću sinusa.

Laserom se odstranjuje višak tkiva koji je prouzročio zadebljanje sluznice i zadržavanje sekreta. Kirurg tijekom postupka može laserski dodatno proširiti prolaz ili napraviti još jedan manji rez kako bi disanje bilo olakšano.

Krvarenje tijekom operacije je minimalno zbog korištenja lasera, a vanjskih oštećenja, osim okolnog zahvaćenog tkiva, nema.

  • Operacija smanjenja nosne školjke

Ovaj tip operacije vrši se kada zbog proširenih nosnih školjki dolazi do otežanog disanja.

Ovaj tip zahvata može se vršiti na više načina, a zbog brzog oporavka i manjih komplikacija posebno se izdvajaju ablacija i resekcija podsluznice nosne školjke.

Korištenjem laserskog ili radiofrekvencijskog uređaja uklanja se sloj ispod sluznice, čime se smanjuje obujam nosne školjke te zadržava vanjski integritet tkiva.

Očuvanje sluznice bitno je kako biste i dalje ''osjetili'' zrak pri udisaju te time izbjegli poremećaj zvan sindrom praznog nosa.

  • Operacija devijacije septuma

Septum je tkivo koje dijeli nos na dvije nosnice. Prednji dio građen je od hrskavičnog tkiva, a stražnji se dio povezuje s lubanjom putem koštanog tkiva.

Rijetko tko od nas ima savršeno ravan i simetričan septum. No, ako asimetričnost uzrokuje probleme u disanju, operacija je najbolje rješenje za tretiranje ovog problema.

Kirurg započinje zahvat rezom kolumele, kože koja čini nosnu pregradu. U rijetkim slučajevima, zbog bolje preglednosti, kirurg može zarezati i nosnicu.

Nakon izvedenog reza, kirurg podiže kožu unutar nosa te vadi hrskavicu koja je uzrokovala devijaciju. Odstranjivanjem djelića septuma dolazi do njegova ojačavanja te vraćanja u ravnu, simetričnu poziciju.

U slučaju narušavanja izgleda nosa zbog izvađene hrskavice i kosti, kirurg može ponovo unijeti dio hrskavice iz rebra ili uške kako bi učvrstio strukturu septuma.

Nakon operacije, u nos dobivate tampone koje nosite dok se ne zaustavi krvarenje.

Navedene operacije obično traju između 30-90 minuta, a nakon operacije ostajete na promatranju te ste isti dan pušteni doma na kućnu njegu.

Kako izgleda oporavak nakon nosnih operacija apneje?

Pošto se operacije izvode modernom aparaturom i metodama rada, oporavak je u većini slučajeva brz i bez većih komplikacija.

Nekoliko dana nakon operacije izbjegavajte naporne fizičke aktivnosti; aktivnosti kao što su šetnja su dozvoljene. S vremenom podižite intenzitet aktivnosti.

Kada spavate, probajte spavati na leđima te s povišenom glavom kako biste izbjegli slijevanje sukrvice u jednjak.

Na nos nemojte puhati sljedeća 2-4 tjedna kako ne biste izazvali pucanje kapilara i krvarenje.

Ako vas tjera na kihanje, probajte kihati na usta.

Koje su moguće komplikacije nakon zahvata?

Nakon operacije moguće su komplikacije standardne za svaki kirurški zahvat, poput krvarenja, alergijske reakcije ili infekcije.

Za operacije nosa još su karakteristične sljedeće komplikacije:

  • Povećano lučenje sekreta
  • Perforacija septuma (kod operacije septuma)
  • Smanjen osjećaj mirisa
  • Ulegnuće nosnih grebena (kod operacije septuma)
  • Suzenje oka (kod operacije sinusa)
  • Priraslice koje nastaju dodirom dvaju rana (kod operacije sinusa)
  • Smetnje vida (operacija sinusa)
  • Ozljeda moždane ovojnice (operacija sinusa, ali vrlo rijetko)

Ako primijetite neke od navedenih simptoma, obavezno nas kontaktirajte kako bismo što prije uklonili postojeće probleme.

Kome se javiti za pomoć?

U Poliklinici Lohuis Filipović svjesni smo problema koji nastaju zbog apneje u snu.

Ova naizgled bezopasna pojava iza sebe krije razne komplikacije kao što su povećani rizik od srčanog udara, povišeni krvni tlak, kronični umor te manjak koncentracije zbog koje će vam svakodnevne rutine postajati sve veći i veći izazov.

Kvalitetan san trebao bi biti jedan od glavnih prioriteta svakog od nas jer se upravo spavanjem tijelo obnavlja i priprema za aktivnosti koje slijede idući dan.

Pobrinite se za kvalitetu vašeg sna te se naručite na pregled još danas, pozivom na broj +3851 2444 646 ili ispunjavanjem online obrasca.


VAŠI DOKTORI

Glavni je cilj Poliklinike LF poboljšati kvalitetu života i zdravlje naših klijenata pružajući im vrhunsku zdravstvenu uslugu.

Doc.dr.sc. Marica Žižić, dr.med.

Doc.dr.sc. Marica Žižić, dr.med.

FACS, specijalistica otorinolaringologije, kirurgije glave i vrata

Doc.dr.sc. Boris Filipović, dr.med.

Doc.dr.sc. Boris Filipović, dr.med.

otorinolaringolog, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata, FEBORL-HNS, IBCFPRS

Dr.sc. Peter Lohuis, dr. med.

Dr.sc. Peter Lohuis, dr. med.

otorinolaringolog, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata, somnolog, IBCFPRS