Hipotireoza

(usporena štitnjača) - spriječite razvoj ozbiljnih zdravstvenih stanja pravovremenim liječenjem

Hipotireoza (usporena štitnjača) - spriječite razvoj ozbiljnih zdravstvenih stanja pravovremenim liječenjem

Štitnjača, mala žlijezda smještena s prednje strane vrata, odgovorna je za lučenje ključnih hormona - T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin).

Njezinu funkciju kontrolira hipofiza putem principa negativne povratne sprege. Hormoni štitnjače su od vitalne važnosti za metabolizam svih stanica u tijelu, te njihov nedostatak dovodi do stanja poznatog kao hipotireoza.

Što je hipotireoza?

Hipotireoza se razvija kada dolazi do smanjenog izlučivanja hormona štitnjače, čime postaje drugo najčešće endokrinološko oboljenje, odmah iza dijabetesa.

Ovo stanje češće pogađa žene, a simptomi su često suptilni u početnoj fazi. Zbog ključne uloge koju ovi hormoni igraju u organizmu, njihov deficit može negativno utjecati na mnoge organe, što rezultira narušenjem kvalitete života.

Hormoni štitnjače imaju kontrolnu ulogu u staničnom metabolizmu, odnosno u održavanju tjelesne temperature, srčanom ritmu te procesima sagorijevanja kalorija. U kontekstu hipotireoze, ti procesi usporavaju, što dovodi do opadanja metabolizma i smanjenja razine energije.

  • Latentna ili subklinička hipotireoza

Okarakterizirana je blago povišenom razinom TSH u serumu, dok je razina T4 normalna. Ovaj oblik često ne prate izraženi simptomi, pa govorimo o laboratorijskom obliku hipotireoze.

Trudnice i žene koje planiraju trudnoću trebaju biti dijagnosticirane i liječene, uključujući propisivanje sintetskog analoga hormona štitnjače kako bi se izbjegle potencijalne negativne posljedice na trudnoću i fetus. Osobe koje inače koriste antitiroidne lijekove u svojoj terapiji trebale bi se konzultirati s liječnikom kako bi prilagodile dozu lijeka.

Rizični faktori za razvitak hipotireoze

Hipotireoza može se razviti kod svake osobe, no postoji niz rizičnih faktora koji mogu povećati vjerojatnost njezina nastanka.

Među rizičnim faktorima ubrajaju se:

  • ženski spol,
  • dob iznad 60 godina,
  • prisutnost obiteljske anamneze s oboljenjima štitnjače,
  • prethodno dijagnosticirane autoimune bolesti poput dijabetesa tipa 1 ili celijakije,
  • primjena terapije radioaktivnim jodom ili antitireoidnim lijekovima,
  • prošla radioterapija gornjeg dijela prsa,
  • parcijalna tireoidektomija,
  • trudnoća ili porod u posljednjih 6 mjeseci.

Važno je shvatiti da ovi rizični faktori ukazuju na povećanu vjerojatnost razvoja hipotireoze, ali ne garantiraju njezinu pojavu kod svake osobe.

Uzroci hipotireoze

Kada štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona, dolazi do poremećaja ravnoteže u kemijskim reakcijama u tijelu.

Različite bolesti i stanja mogu uzrokovati ovaj poremećaj, a najvažniji su autoimune bolesti, liječenje protiv hipertireoidizma, radioterapija, operacije štitnjače i određeni lijekovi.

  • Autoimune bolesti - Hashimotov tireoiditis

Autoimune bolesti, poput Hashimotovog tireoiditisa, predstavljaju najčešći uzrok hipotireoze.

U ovom poremećaju, imunološki sustav reagira pretjerano protiv tvari koje su normalno prisutne u tijelu, stvarajući protutijela koja oštećuju tkivo štitnjače. Razlozi nastanka Hashimotovog tireoiditisa još nisu u potpunosti razjašnjeni, ali uključuju endogene faktore poput niske porođajne težine, stresa i estrogena te egzogene faktore poput infekcija, prisutnosti većih količina joda u hrani, pušenja, lijekova i raznih toksina.

Protutijela koja nastaju vežu se na receptore za TSH, inaktivirajući ih i uzrokujući upalu te fibrozu žlijezde.

  • Pretjerana reakcija na terapiju za hipertireoidizam

Hipertireoidizam je stanje kada štitnjača proizvodi povećane količine hormona. Ovo stanje se liječi antitireostaticima ili radioaktivnim jodom. Cilj takvog liječenja je smanjiti pretjeranu aktivnost štitnjače te vratiti koncentraciju hormona na normalnu razinu.

  • Operacija štitnjače

Taj kirurški postupak dovodi do hipotireoidizma zbog nedostatka žlijezde ili zbog nedovoljne količine ostatnog žljezdanog tkiva.

  • Radioterapija i lijekovi

Prilikom zračenja može doći do usporene proizvodnje hormona, što dovodi do hipotireoze. 

Neki lijekovi imaju hipotireozu kao nuspojavu. Jedan od tih lijekova je litij, a on se koristi u određenim psihijatrijskim poremećajima.

  • Deficijencija joda

Nedostatak joda sprječava normalnu sintezu tiroksina i trijodtironina. Kako bi nadoknadila nedostatak ovih hormona, hipofiza pojačano luči TSH, potičući aktivnost i rast štitnjače. Kao rezultat toga, žlijezda se povećava, iako ne s povećanim funkcioniranjem, kao odgovor na stimulaciju TSH-a.

Kada se javiti liječniku?

Hipotireoza se tiho razvija, a njezini simptomi postepeno postaju primjetni. Važno je konzultirati se s liječnikom kada primijetite sljedeće znakove: umor, povećanje tjelesne mase, depresiju, osjetljivost na niske temperature, suhu kožu i kosu te bolove u mišićima.

Budući da se ovi simptomi mogu pojaviti i u sklopu drugih bolesti, važno je utvrditi je li uzrok hipotireoza i započeti liječenje na vrijeme.

Dijagnosticiranje hipotireoze

Dijagnoza hipotireoze se postavlja kombinacijom kliničkog pregleda, analize simptoma i laboratorijskih nalaza. Sami simptomi nisu dovoljni jer se isti mogu javiti i u mnogim drugim bolestima.

Ultrazvuk štitnjače često je uključen u dijagnostičke postupke kako bi se procijenio njezin izgled i veličina.

Za postavljanje dijagnoze potrebno je uzeti uzorak krvi radi mjerenja koncentracije TSH, T3 hormona i T4 hormona iz seruma.

Dodatna dijagnostika obuhvaća identifikaciju točnog uzroka hipotireoze, pa se često izdvajaju i protutijela usmjerena na receptore, enzime ili proteine štitnjače. Na temelju prikupljenih informacija liječnik može postaviti dijagnozu i započeti odgovarajuće liječenje bolesti.

Liječenje hipotireoze

Liječenje hipotireoze podrazumijeva primjenu nadomjesne terapije putem tableta koje sadrže sintetski analog hormona štitnjače.

Cilj je postizanje adekvatne razine tiroksina u serumu.

Početna doza se obično određuje, a zatim se prate razine hormona u serumu svakih 6 do 8 tjedana. Prema potrebi, doza se prilagođava, povećava ili smanjuje, sve dok se ne postigne optimalna količina hormona. Nakon prilagodbe, kontrola hormona obično se provodi godišnje, jer svaki organizam reagira individualno.

Cilj terapije je održavati koncentracije hormona štitnjače i TSH unutar normalnih granica te olakšati simptome bolesti. U slučaju naglog pogoršanja simptoma, važno je konzultirati se s liječnikom. Prekomjerne doze hormona mogu izazvati simptome poput povećanog apetita, problema sa spavanjem, palpitacija i drhtanja. Osobe s značajnom hipotireozom često počinju s nižim dozama hormona, postupno ih povećavajući kako bi se izbjegle neželjene nuspojave.

Terapija se obično provodi doživotno, omogućavajući normalan i zdrav život uz redovite medicinske kontrole.

Naručite se na pregled

Naš glavni cilj u Poliklinici LF je poboljšati kvalitetu života i zdravlje naših klijenata pružajući im vrhunsku zdravstvenu uslugu. 

Upravo zato smo okupili tim vrhunskih stručnjaka, specijalista i subspecijalista koji su okosnica naših multidisciplinarnih centara i specijalističkih ambulanti.

Naš cilj je da kroz uspješno postavljenu dijagnozu, i odabir individualnog liječenja, uz pravodobno praćenje pacijenta postignemo siguran i dugoročno dobar rezultat.

Kako bismo zadržali visoku kvalitetu naših medicinkih usluga, trudimo se biti uvijek dostupni našim klijentima. 

Za termin konzultacija i pregleda kod našeg stručnog tima kontaktirati nas možete telefonskim pozivom na +3851 2444-646 ili putem našeg online obrasca. Radno vrijeme za narudžbe je od ponedjeljka do petka 10:15 - 18:15h.


VAŠI DOKTORI

Glavni je cilj Poliklinike LF poboljšati kvalitetu života i zdravlje naših klijenata pružajući im vrhunsku zdravstvenu uslugu.

Dr.sc. Sandra Baranović, dr.med.

Dr.sc. Sandra Baranović, dr.med.

specijalistica otorinolaringologije

Doc.dr.sc. Boris Filipović, dr.med.

Doc.dr.sc. Boris Filipović, dr.med.

otorinolaringolog, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata, FEBORL-HNS, IBCFPRS