Dermatoskopski pregled madeža

Madeži (nevusi) su dobroćudne kožne lezije koje nastaju kao posljedica proliferacije pigmentnih stanica (melanocita) u koži.

Mogu se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, uključujući vlasište i sluznice, variraju bojom, od boje kože do tamnosmeđe, veličinom od nekoliko milimetara do više centimetara, u ravnini ili iznad ravnine kože te su najčešće ovalnih oblika (iako mogu biti i nepravilnih formacija).

Melanocitni nevus može biti prisutan pri rođenju (kongenitalni melanocitni nevus) ili se pojaviti kasnije (stečeni nevus). Postoje različite vrste kongenitalnih i stečenih melanocitnih nevusa.

Kongenitalni melanocitni madeži (nevusi)

Ovaj tip madeža se klasificira s obzirom na njihovu veličinu (stvarnu ili prediktibilnu) u odrasloj dobi:

• mali kongenitalni nevus (<1.5cm u promjeru)
• srednji kongenitalni nevus (1.5 - 19.9 cm u promjeru)
• veliki kongenitalni nevus (≥ 20cm u promjeru)

Stečeni melanocitni madeži (nevusi)

Pojam se odnosi na sve ''obične'' madeže koji se pojave nakon rođenja, značajnije na fotoeksponiranim dijelovima tijela. Za ovaj tip nevusa je moguća involucija – postupno blijeđenje do potpunog nestanka.

Patološka klasifikacija melanocitnih madeža - nevusa (s obzirom na lokalizaciju u koži):

• junkcijski nevus – melanociti u području epidermodermalne granice (najčešće su u razini kože)
• dermalni nevus – melanociti prisutni u dermisu (iznad razine kože u obliku papule, plaka ili nodusa papilomatozne površine (Unna nevus) ili glatke površine (Miescher nevus)
• složeni nevus – melanociti u području epidermodermalne granice i u dermisu (centralno iznad razine kože okružen pigmentacijom u razini kože)
• kombinirani nevus – najčešće kombinacija složenog nevusa i ''blue'' nevusa

Osim navedenih melanocitnih nevusa postoje i rijetki oblici nevusa kao što su Spitz nevus ili Reed nevus, te se, u slučaju nekih atipičnih karakteristika kao što su nepravilni rubovi ili određena diskoloracija, može postaviti dijagnoza atipičnog nevusa.

Atipični se nevusi obično javljaju kod osoba svijetle puti i nastaju zbog izlaganja suncu. Mogu biti pojedinačni ili multipli te ne predstavljaju nužno  povećani rizik za nastanak melanoma.

Melanocitni madeži obično se dijagnosticiraju na temelju tipičnog kliničkog izgleda. U slučaju sumnje u dijagnozu, preporuča se detaljniji dermatoskopski pregled. Ovo je posebno važno ako:

• nevus mijenja veličinu, oblik, strukturu ili boju
• novi nevus se razvija u odrasloj dobi (> 50 godina)
• čini se drugačijim od ostalih nevusa osobe (tzv. ružno pače ''ugly duckling sign''))
• ima karakteristike ABCD (asimetrija, nepravilnost ruba, varijacija boja, promjer >6 mm)
• krvari, ima kraste ili svrbi

Dermoskopija ili dermatoskopija odnosi se na pregled kože medicinskim instrumentom koji se naziva dermatoskop.

Njime se, tijekom dermatoskopskog pregleda kože cijelog tijela, detaljno analizira struktura svih pigmentnih tvorbi, a i bilo kojih drugih kožnih lezija.

Prednost dermatoskopskog pregleda je, s obzirom da aplificiranu sliku koju dermatoskop pruža, pouzdano i pravovremeno razlikovanje benignih od malignih kožnih lezija.

Dermatoskopske značajke pigmentiranih lezija:

• procjenjuje se pigmentacija lezije u smislu boje
• crna
• smeđa
• crvena
• plava
• siva
• žuta
• bijela
• procjenjuje se struktura tvorbe
• simetrija ili asimetrija
• homogenost/ujednačenost (istovjetnost) ili heterogenost (strukturne razlike u leziji)
• raspodjela pigmenta: smeđe linije, točkice, grudice i područja bez strukture
• keratin na površini kože: male bijele ciste, kripte, fisure
• vaskularna morfologija i uzorak: pravilan ili nepravilan
• granica lezije: blijede, oštro odrezane ili radijalne pruge
• prisutnost ulceracija

Postoje specifični dermoskopski uzorci koji pomažu u dijagnostici sljedećih pigmentiranih kožnih lezija:

• melanoma
• madeža (benigni melanocitni nevus)
• sunčanih mrlja (lentigines)
• atipičnih nevusa
• ''blue'' nevusi (madeži)
• seborejičnih keratoza
• pigmentirani bazocelularni karcinom
• hemangiom

Dermoskopija se također može koristiti za detaljan pregled kožnih promjena i u nekim drugim slučajevima kao što su:

• nepigmentirane kožne lezije (uključujući nemelanomske kožne karcinome)
• pronalaženje uzročnika svraba unutar kanalića
• ispitivanje kapilaroskopije nabora nokta kod kožnog eritemskog lupusa ili sistemske skleroze
• razlikovanje određenih stanja kože poput lichen planusa od drugih poput psorijaze ili ekcema
• procjena gubitka kose (trihoskopija)

S obzirom na izraziti porast nemelanomskih kožnih karcinoma (bazocelularni karcinom, planocelularni karcinom) te porast incidecnije melanoma, pogotovo u mlađoj populaciji, jasno je da su upravo redoviti dermatoskopski pregledi (barem jedanput godišnje) najbolje ''oružje'' za prevenciju te što raniju dijagnozu malignih kožnih oboljenja.

Za termin konzultacija i pregleda kod našeg stručnog tima kontaktirati nas možete telefonskim pozivom na broj +3851 2444646 ili putem našeg online obrasca.

Srdačno ćemo vas primiti u prostorijama Poliklinike LF na adresi Trg Johna Fitzgeralda Kennedya 6b, Zagreb. Lako možete doći do nas javnim prijevozom, a osiguran je i parking ispred zgrade uz prethodnu najavu telefonom.

Javite nam se s povjerenjem i dozvolite da zajedno dođemo do najboljih rješenja i odgovora na sva vaša pitanja.