EN HR

ZDRAV SAN

KAKO SPAVAMO? KOLIKO SPAVAMO? ZAŠTO SPAVAMO? KONZULTACIJE

Spavanje? Stanje blisko smrti?


Dugo smo vremena spavanje smatrali stanjem bliskim smrti. To je vjerovanje poteklo od starih Grka koji su vjerovali da su bog sna - Hypos i bog smrti - Thanatos, braća. Početkom 20. stoljeća, nakon izuma elektroencefalografije (EEG-a koji bilježi moždane valove), znanstveno je dokazano da spavanje i smrt nemaju ništa zajedničko. Danas znamo da su neka područja mozga aktivnija dok spavamo nego dok smo budni.  Tri su ključna pitanja: kako spavamo, koliko sna je dovoljno i zašto uopće spavamo?

Tri su ključna pitanja:

  • Kako spavamo?
  • Koliko nam je sna dovoljno? 
  • Zašto uopće spavamo?

KAKO SPAVAMO?


Faze sna - arhitektura spavanja

Spavanje zasigurno nije amorfno, statično stanje: dok spavamo, prolazimo kroz nekoliko faza sna. Ukupno prepoznajemo 5 faza koje se razlikuju značajno jedna od druge.

  • Faza W (faza budnosti) 
  • Faza N1 - Prijelazni lagani san (pokreti očiju su usporeni 1: NREM 1)  
  • Faza N2 - Miran lagani san (NREM 2) 
  • Faza N3 - Duboki san (NREM 3 + NREM 4) 
  • Faza R - REM spavanje ili sanjanje (REM)

NREM - Non-rapid eye movement, doslovno znači - pokreti očiju koji nisu brzi. Ta se faza smatra suprotnom „fazi R“, takozvanom REM spavanju ili sanjanju, za koju su karakteristični brzi pokreti očiju. Nekada se vjerovalo kako su brzi pokreti očiju za vrijeme REM spavanja rezultat praćenja snova. 

Ove faze zajedno čine ciklus od približno 70 do 110 minuta, koji se ponavlja i do 5 puta u noći i taj proces nazivamo „arhitekturom spavanja“. Kompozicija ovih ciklusa varira kroz noć. Na primjer, duboki san, koji čini 15-20% ukupnog sna zdravih ljudi, uglavnom se odvija u prvoj polovici noći. Istovremeno se produžuju faze laganog sna. Sveukupno čine oko 50% ukupnog noćnog sna.

Arhitektura spavanja koje je individualna za svaku osobu ispituje se u laboratoriju za poremećaje spavanja pomoću polisomnografa. Polisomnograf, između ostalog, bilježi i prolazi li pacijent, i koliko često, kroz pojedinačne faze sna.

Unutrašnji sat koji regulira spavanje

Svakog smo dana izloženi tzv. Cirkadijskom ritmu koji nam svakih 24 sata određuje kada se moramo odmarati. To je unutrašnji sat mozga i on šalje signale i stimulira organe na odmor. Unutarnji sat određuje vlastita pravila, pa ne možemo svojevoljno zamijeniti faze aktivnosti i faze sna. Većinom budnost povezujemo sa svjetlom, a pospanost s tamom. Zato se puno manje odmorimo kad spavamo tijekom dana, s druge strane puno nam je teže raditi po noći.

Unutrašnji sat također određuje spadamo li u skupinu jutarnjih ili večernjih tipova. Disciplina i izdržljivost tu imaju vrlo malo utjecaja. Za to su odgovorni geni. U današnjem društvu dvostruko češće nailazimo na jutarnje nego na večernje tipove. Međutim, većina ipak spada u skupinu miješanog tipa.

Cirkadijani se ritam kroz život može pomaknuti unaprijed. Stariji ljudi češće su jutarnji tipovi, a u mlađoj populaciji češće ćete naići na večernje tipove.

KOLIKO SPAVAMO?

Jutarnji ili večernji tip?

Unutrašnji nam sat određuje spadamo li u skupinu jutarnjih ili večernjih tipova.  Disciplina i izdržljivost imaju vrlo malo utjecaja. Za to su odgovorni geni. U današnjem društvu duplo češće nailazimo na jutarnje nego na večernje tipove. Međutim, većina ipak spada u skupinu miješanog tipa. Cirkadijski se ritam kroz život može pomaknuti unaprijed. Stariji ljudi češće su jutarnji tipovi, a u mlađoj populaciji češće ćete naići na večernje tipove.

Jeste li tip osobe koja spava kratko ili dugo?

Statistički gledano, prosječnoj osobi potrebno je oko 7 sati sna. Mnogo faktora utječe na to spavamo li dugo ili kratko. To nije pitanje volje ili izdržljivosti.

Jedan od faktora je i genetsko programiranje, koji je slično kod jutarnjih i večernjih tipova. U usporedbi s ostalim sisavcima, ljudi se nalaze u sredini ljestvice spavanja: slon spava maksimalno 4 sata, a šišmiš i do 20 sati na dan.

Diskutabilno je utječe li spol osobe na spavanje. Prema nekim istraživanjima, žene spavaju dulje od muškaraca (9.8 sati prema 8.4 sata), ali razlog tomu još je nerazjašnjen. No, ono što smo sigurni jest da je potreba za spavanjem drugačija u svakom godišnjem dobu: zimi nam je potrebno više sna nego ljeti. Ljudi koji žive u područjima s izraženim sezonskim promjenama, zimi spavaju i do 2 sata dulje!

Na naše spavanje uvelike utječu i stres i bolest. 

Sigurni smo kako naša potreba za snom nije cijeli život jednaka, ona ovisi o godištu: Bebama je potrebno 16 do 18 sati sna. Mnogim starijim osobama tek 5 - 6 sati.

Koliko je sati sna nekome potrebno nije statističko pitanje, već pitanje brige o vlastitom zdravlju. Potreba za spavanjem u okviru godišnjeg doba, spola, godina, utjecaja stresa...

ZAŠTO SPAVAMO?


Spavanje je centralni dio života

Iako misterij spavanja i njegovih (obnavljajućih) funkcija nije u potpunosti razjašnjen, jasno je da je ono važno za održavanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Spavanje je povezano s kardiovaskularnim, imunološkim i endokrinološkim sustavom. Danas nam je poznato kako naše tijelo opušta hormone dok spavamo. Oni su važni za homeostazu svih organskih sustava u tijelu. Štetne se tvari za vrijeme spavanja uklanjaju iz našeg organizma i dolazi do konsolidacije mozga i memorije.

I uz sva istraživanja provedena u posljednjih 100 godina, i dalje nam je teško u potpunosti odgovoriti na pitanje zašto je san potreban za normalno funkcioniranje organizma? 

Zato su istraživanja fokusirana na suprotna pitanja:  

Što se događa kada ne spavamo ili spavamo premalo?

Može li nam biti loše od nedostatka sna?

Istraživanja koja su se bavila nedostatkom sna, svaki su put pokazala kako uvelike štetimo organizmu uskraćujemo li mu san. Ispitanici koji su spavali sat ili dva manje nego inače, već su nakon nekoliko dana primijetili promjene u koncentraciji, ravnoteži hormona, imunološkom sustavu i raspoloženju.

Nekoliko je istraživanja pokazalo povezanost kontinuirane deprivacije sna i poznatih bolesti poput visokog krvnog tlaka, pretilosti, dijabetes mellitusa, Alzheimerove bolesti, sindroma „profesionalnog sagorijevanja“ (burnout syndrome) i drugih.

Osim toga, procjenjuje se da je oko trećine svih automobilskih nesreća povezano s nedostatkom sna.

Zdravi san kao životni stil 21. stoljeća

Svake godine ulažemo velike količine novca i vremena u razne fitness, wellness i anti-aging programe i proizvode. Istovremeno, spavamo sve manje  i manje, zanemarujemo istraživanja koja nam pokazuju da je to ključan i besplatan čimbenik usporavanja procesa starenja. 

Mogli bismo čak reći i da naše društvo kao cjelina, koje je aktivno 24/7, ignorira spavanje kao bitan čimbenik zdravlja. Onoga koji puno spava smatramo letargičnim? Onoga koji potiskuje svoju potrebu za snom smatramo vrijednim, agilnim? Znanstvenici su izračunali kako se u posljednjem stoljeću u Europi prosjek spavanja umanjio za čak 2 sata.

Moramo promijeniti svoj stil života. Naime, potrebno nam je 6 do 9 sati zdravog sna svakoga dana, ovisno o individualnim potrebama, kako bi smo osigurali dugoročno zdravlje. Ako niste sigurni koje su vaše potrebe, obratite se specijalistu medicine spavanja.

Oni će se pobrinuti za vas

UPOZNAJTE NAŠ TIM

DR. SC. PETER JFM LOHUIS, DR. MED.

DR. SC. BORIS FILIPOVIĆ, DR. MED.

DR. SC. BORIS ŠIMUNJAK, DR. MED.

DR. MED. MARINA MILOŠEVIĆ

Dodatne informacije

ČESTO POSTAVLJANA PITANJA

Pogledaj

OSTALA PUTOVANJA

Slobodno

REZERVIRAJ PREGLED

Ispunite upitnik i prijavite se za prvi pregled

KONZULTACIJE

KONTAKTIRAJTE NAS

LF Medical Group building

Poliklinika Lohuis Filipović

Medical Group d.o.o.


Trg J.F. Kennedyja 6b 

10 000 Zagreb, Hrvatska


info@lf-mg.com

Tel: +385 1 2444 646


Radno vrijeme - narudžbe

Pon - Pet

10:15 - 18:15h


Radno vrijeme

Pon - Pet

10:00 - 20:00h


U slučaju operativnog zahvata osiguran je parking ispred poliklinike.