O zdravom snu

Dugo smo vremena spavanje smatrali stanjem bliskim smrti. To je vjerovanje poteklo od starih Grka koji su vjerovali da su bog sna - Hypos i bog smrti - Thanatos, braća. Početkom 20. stoljeća, nakon izuma elektroencefalografije (EEG-a koji bilježi moždane valove), znanstveno je dokazano da spavanje i smrt nemaju ništa zajedničko. Danas znamo da su neka područja mozga aktivnija dok spavamo nego dok smo budni. Tri su ključna pitanja: kako spavamo, koliko sna je dovoljno i zašto uopće spavamo?

Tri su ključna pitanja:

  • Kako spavamo?
  • Koliko nam je sna dovoljno?
  • Zašto uopće spavamo?

Faze sna - arhitektura spavanja

Spavanje zasigurno nije amorfno, statično stanje: dok spavamo, prolazimo kroz nekoliko faza sna. Ukupno prepoznajemo 5 faza koje se razlikuju značajno jedna od druge.

  • Faza W (faza budnosti)
  • Faza N1 - Prijelazni lagani san (pokreti očiju su usporeni 1: NREM 1)
  • Faza N2 - Miran lagani san (NREM 2)
  • Faza N3 - Duboki san (NREM 3 + NREM 4)
  • Faza R - REM spavanje ili sanjanje (REM)

NREM - Non-rapid eye movement, doslovno znači - pokreti očiju koji nisu brzi. Ta se faza smatra suprotnom „fazi R“, takozvanom REM spavanju ili sanjanju, za koju su karakteristični brzi pokreti očiju. Nekada se vjerovalo kako su brzi pokreti očiju za vrijeme REM spavanja rezultat praćenja snova.

Ove faze zajedno čine ciklus od približno 70 do 110 minuta, koji se ponavlja i do 5 puta u noći i taj proces nazivamo „arhitekturom spavanja“. Kompozicija ovih ciklusa varira kroz noć. Na primjer, duboki san, koji čini 15-20% ukupnog sna zdravih ljudi, uglavnom se odvija u prvoj polovici noći. Istovremeno se produžuju faze laganog sna. Sveukupno čine oko 50% ukupnog noćnog sna.

Arhitektura spavanja koje je individualna za svaku osobu ispituje se u laboratoriju za poremećaje spavanja pomoćupolisomnografa.Polisomnograf, između ostalog, bilježi i prolazi li pacijent, i koliko često, kroz pojedinačne faze sna.

Unutrašnji sat koji regulira spavanje

Svakog smo dana izloženi tzv. Cirkadijskom ritmu koji nam svakih 24 sata određuje kada se moramo odmarati. To je unutrašnji sat mozga i on šalje signale i stimulira organe na odmor. Unutarnji sat određuje vlastita pravila, pa ne možemo svojevoljno zamijeniti faze aktivnosti i faze sna. Većinom budnost povezujemo sa svjetlom, a pospanost s tamom. Zato se puno manje odmorimo kad spavamo tijekom dana, s druge strane puno nam je teže raditi po noći.

Unutrašnji sat također određuje spadamo li u skupinu jutarnjih ili večernjih tipova.Disciplina i izdržljivost tu imaju vrlo malo utjecaja. Za to su odgovorni geni. U današnjem društvu dvostruko češće nailazimo na jutarnje nego na večernje tipove. Međutim, većina ipak spada u skupinu miješanog tipa.

Cirkadijani se ritam kroz život može pomaknuti unaprijed. Stariji ljudi češće su jutarnji tipovi, a u mlađoj populaciji češće ćete naići na večernje tipove.

KONTAKT

logo

Obratite nam se prijavom na naš online obrazac ili pozivom
na telefonski broj +3851 2444646

Zatražite svoj termin za konzultacije, zahvat ili tretman putem našeg
sigurnog online obrasca. Naše osoblje kontaktirati će Vas u roku 24 sata
putem telefona ili maila, i ponuditi termin koji Vam najviše odgovara.

Pošaljite nam svoj upit
s povjerenjem

Radno vrijeme

Pon - Pet     10:00 - 20:00h
Radno vrijeme - narudžbe
Pon - Pet     10:15 - 18:15h

Kontakt

   Telefon: +3851 2444 646
   Email: info@lf-mg.com

Lokacija

   Libertas zgrada 5. i 6. kat
Trg Johna Fitzgeralda Kennedya 6b,
10000 Zagreb

Parkirno mjesto

   Parking osiguran ispred zgrade Poliklinike
uz prethodnu najavu telefonom.